O nama

Udruženje Partnerstvo za zdravlje je nevladina organizacija koja radi na unapređenju zdravlja ljudi i jačanju zdravstvenog sektora.

Kontakt informacije
  • Dr Mustafe Pintola 1
    Sarajevo, BiH
  • Tel: +387 33 627 652
    fax: +387 33 627 656
Obratite nam se!

Ukratko o HIV-u i AIDS-u

Ispod možete pronaći osnovne informacije o HIV-u i AIDS-u. Ukoliko imate pitanje na koje nije odgovoreno u nastavku, postavite nam ga direktno putem emaila, a odgovor ćete dobiti direktno na mail i bit će uključen u bazu odgovora u nastavku.

Osnovne informacije o HIV-u i AIDS-u

Klikom na tekst pitanja ispod prikazat će vam se odgovor.

Šta je HIV?

Uzročnik HIV bolesti je virus humane imunodeficijencije, skraćeno HIV, od engleskog naziva za human immunodeficiency virus.
HIV napada posebnu vrstu bijelih krvnih ćelija koje se zovu T limfociti i imaju ključnu ulogu u odbrani čovjekovog organizma od raznih mikroorganizama, kao što su bakterije, virusi, gljivice ili paraziti. Limfociti imaju ključnu ulogu u proizvodnji antitijela koja se bore protiv infekcija, a HIV inficira i uništava ove ćelije i tako onemogućava funkcionisanje imunološkog sistema. Osobe koje su inficirane HIV-om mogu biti bez simptoma 10 i više godina, mogu izgledati i osjećati se potpuno zdravim, čak i ne znati da su zaraženi.

Testiranje na HIV je jedini način da neka osoba sazna da li je zaražena.

Šta je AIDS ili SIDA?

AIDS je kasna faza infekcije izazvane virusom HIV-a.
AIDS je kratica engleskog naziva acquired immunodeficiency syndrome, a SIDA je kratica francuskog naziva syndrome d'imunodeficience acquise (u prevodu: stečeni sindrom nedostatka imuniteta). Od prodora virusa HIV-a u organizam pa do razvoja AIDS-a protekne više godina, čak i više od 15, iako je opisana i kratka inkubacija od nekoliko mjeseci – što je posljedica individualne reakcije na HIV.

Bolest uzrokovana HIV-om označava stanje od nastanka infekcije do smrtnog ishoda – od ulaska HIV-a u krvotok do pada imunološkog sistema, kada se javljaju oportunističke infekcije, tj. infekcije koje se događaju samo kod ljudi ozbiljno smanjenog imuniteta.

Ko je pod rizikom za inficiranje HIV-om?

Sve osobe se mogu inficirati HIV-om, bez obzira na starost, spol, rasu, etničku pripadnost, religiju, socijalni i ekonomski status ili seksualnu orijentaciju. Ipak, pod povećanim rizikom inficiranja HIV-om su:

  • Osobe koje imaju nezaštićene spolne odnose sa HIV inficiranom osobom (Nezaštićeni spolni odnos znači vaginalni, analni ili oralni spolni akt bez upotrebe kondoma)
  • Osobe koje zajednički sa HIV inficiranom osobom upotrebljavaju igle, šprice i ostale rekvizite za injektiranje narkotika
  • Djeca HIV inficiranih majki tokom trudnoće majke, tokom porođaja ili dojenjem
  • Zdravstveni radnici i drugi profesionalci mogu biti izloženi krvi i/ili drugim tjelesnim tečnostima prilikom obavljanja svog posla, naprimjer slučajnim ubodom na iglu koju su prethodno koristili HIV inficirani bolesnici.

Osoba se može inficirati HIV-om samo ako HIV inficirana krv, sperma, vaginalni sekret ili majčino mlijeko dospiju u njen organizam direktnim ulaskom u venu, preko sluznice vagine, rektuma, penisa, usta, očiju, nosa ili preko oštećene kože.

Kako se može zaraziti HIV-om?

HIV je prisutan u svim tjelesnim tečnostima i tkivima zaražene osobe. Međutim, samo u krvi, spermi, vaginalnom sekretu i majčinom mlijeku virusa ima u dovoljnoj koncentraciji da izazove infekciju. HIV se može prenijeti na tri načina, a rizik za prenos zavisi od brojnih faktora. Najvažniji faktori koji mogu uticati na prenos HIV-a su tip tjelesne tečnosti koja sadrži virus, nivo koncentracije virusa u njoj, i način na koji je virus ušao u organizam.

  • Nezaštićenim seksualnim odnosom
  • Preko krvi i krvnih produkata, i
  • Prenosom sa majke na dijete

Prevencija seksualne transmisije HIV infekcije?

Jedini potpuno siguran način zaštite od HIV infekcije je apstinencija. Monogamija, uzajamno vjeran odnos dvaju nezaraženih partnera, smatra se nerizičnim ponašanjem u smislu prenosa HIV infekcije. Redovna i ispravna upotreba kondoma za muškarce ili za žene može značajno smanjiti, ali ne i potpuno eliminirati rizik za transmisiju HIV-a. Svaki drugi spolni odnos bez  kondoma, danas se smatra rizičnim ponašanjem u pogledu HIV-bolesti.  

Liječenjem  spolnih infekcija prevenira se HIV infekcija.

Prevencija širenja HIV infekcije putem krvi

Nikada ne koristiti tuđe oštre predmete za osobnu upotrebu: žilete, makaze, nožiće, grickalice za nokte; u slučaju apliciranja pirsinga ili tetovaže, provjeriti da li je oprema sterilna. Medicinski radnici se mogu zaštiti koristeći standardne mjere zaštite na poslu pri radu sa svakim pacijentom, i prije nego se sazna njegov HIV status.

Prevencija HIV transmisije s majke na dijete

Ako je trudnica zaražena HIV-om, rizik od inficiranja djeteta je visok; dakle, neophodno je testirati se u trudnoći. HIV-inficirane majke se savjetuju da ne doje, jer se i majčinim mlijekom dijete može zaraziti.
Izvjesni faktori mogu smanjiti rizik od vertikalne transmisije, uključujući i anti-HIV terapiju tokom trudnoće, izbor carskog reza kao tehnike za porođaj, te izbjegavanje dojenja ako je dostupno sigurno i adekvatno zamjensko mlijeko. Majke često dobiju naprsnuća i krvarenja bradavica u vrijeme dojenja, što povećava rizik za transmisiju virusa.

Da li kondomi za muškarce i oni za žene daju isti stepen zaštite od HIV infekcije?

Studije pokazuju da kondomi za žene daju isti stepen zaštite od HIV-a kao i kondomi za muškarce, a mogu biti čak i efikasniji u zaštiti od seksualno prenosivih infekcija. Kondomi za žene se prave od poliuretana, koji je efikasna barijera za HIV. Kondomi za muškarce i za žene se ne smiju upotrebljavati istovremeno. Kondomi za žene kao i lateks kondomi za muškarce se mogu nabaviti u DPST centrima, kao i u nevladinim organizacijama koje se bave seksualnim i reproduktivnim zdravljem.

Kako spriječiti prijenos HIV-a tokom oralnog seksualnog akta?

Rizik za prenos HIV-a tokom oralnog seksualnog akta je nizak, ali su se neki ljudi ipak inficirali na ovaj način. Oralni seksualni odnos može biti sigurniji uz upotrebu lateks barijere. Za oralno zadovoljavanje muškarca preporučuje se kondom bez lubrikanta. Za oralno zadovoljavanje žene preporučuje se dentalna/zubna gumica (tanki komadić lateksa), kondom koji nije podmazan lubrikantom ili plastični štitnik vagine.

Da li tuširanje i temeljito pranje nakon seksualnog akta smanjuju rizik od HIV infekcije?

Tuširanje i unutrašnje pranje nakon seksualnog akta ne štiti od prenosa HIVa, jer sperma ulazi u cervikalni kanal gotovo istovremeno s ejakulacijom. Također, nema dokaza da pranje nakon analnog seksualnog akta daje bilo kakvu zaštitu od HIV-a. Unutrašnje pranje može iritirati vaginalno tkivo i učiniti ga ranjivijim na seksualno prenosive infekcije/bolesti i HIV. To može uzrokovati infekciju zbog narušene prirodne ravnoteže bakterija i gljivica unutar vagine, te može praktički iskomplikovati već postojeću infekciju.

Da li spolni partneri, ako su oboje HIV inficirani, moraju upotrebljavati kondome?

Osobe koje žive s HIV-om se ipak moraju štititi od seksualno prenosivih infekcija, a možda imaju potrebu i za sprečavanjem začeća. Kondomi štite i od izlaganja različitim tipovima HIV-a. Reinfekcija ili superinfekcija nekim novim tipom HIV-a može dovesti do brže progresije bolesti, kao i do potrebe da se uključe neki novi lijekovi, različiti od onih koje je osoba koristila za svoj originalni tip HIV-a. Zbog toga, kada dvije osobe koje žive sa HIV-om stupaju u seksualne odnose, trebaju obavezno koristiti kondom.